|
|
PAS I NJEGOVA UPOTREBA
Pre svega životinja družbenik, od koje se takodje
traži i da čuva kuću, pas današnjice radi manje od svojih predaka. Umeće
ovčarskog psa malo po malo iščezava. Posao psa za vuču više ne postoji.
Ipak, psi iskazuju svoje talente u novim specijalnostima: oni su u policiji
i na carini, prisutni na mestu nesreća i lavina, spasioci na moru, noćni
stražari u društvima za vršenje nadzora, socijalni radnici, vodiči slepih
i pomagači gluvih i paraplegičara. Oni imaju svoje mesto u bolnicama a
u SAD im je dozvoljen pristup čak i u zatvore.
PSI ČUVARI
Pre svega namenjem za misije nadzora (straža i vrebanje), psi čuvari su
takodje i tragači.Oni hvataju zločince, otkrivaju prisustvo opojnih sredstava
ili eksploziva, obezbedjuju spasilačke misije u slučaju nesreća. Ovakvi
zadaci nisu povereni rna kojoj rasi. Daleko najviše se upotrebljava nemački
ovčar, izuzetao prijemćiv za dresuru, čvrst i hrabar 75% pasa čuvara su
nemački ovčari, a 18% belgijski ovčari. Na terenu su takodje prisutni
i labradori, dobermani, nemačke doge i bokseri. Svi su mužjaci, uzrasta
od 1 do 2 godine, dolaze iz najbol)ih uzgajališta, moraju biti uravnoteženi
i ne smeju reagovati na detonacije. Njihove sposobnosti testiraju se tokom
tronedeljnog stavljanja u karantin, neophodnog za proveru zdravstvenog
stanja i pnstupanje vakcinaciji; samo 40 % njih se oceni sposobnim za
službu. Tokom selekcije koja traje 8 sedmica, životinje se podvrgavaju
brojnim vežbama, koje omogućavaju da budu orijentisani ka svojim specijalnostima.
Tek docnije, posle šest sedmica rada, kada se otkrivaju njihove sposobnosti,
počinje obuka pasa. Svaki sreće svoga budućeg gospodara sa kojim će činiti
tim. Zatim sledi početna dresura za odredjenu specijalnost, kada se, pod
vodjstvom instruktora, par gospodar-pas tokom deset do trinaest sedmica
usavršava u svojoj specijalnosti, polazeći od vežbi zasnovanih na ponavljanju
i nagradjivanju. Da bi se načinio uspešan tim, najvažnija je medjusobna
uskladjenost i dobro slaganje izmedju čoveka i psa. Gospodari pasa prolaze
i teorijsku obuku, paralelnu sa onom koja se stiče na terenu.
 |
VOJSKA IPOLICIJA
Patrolni pas se obučava da se ne plašl pucnja i da napada. Tragač uvežbava
svoj njuh i mora imati izdržljivost da kilometrima sledi trag. Izvidjač
radi u tišini i uči da otkriva eventualna skrovišta. Mada je čuvanje straže
instinktivna osobma psa, vrebanje je stečena i pas mora da nauči da satima
ostane na straži. Karijera vojnog psa postiže se u uzrastu od oko 8 do
10 godina, a oni najčešće ostaju sa svojim gospodarom. Pseća brigada pariske
policijske prefekture stvorena je 1951, a još krajem prošlog veka tri
psa su radila u pariskoj policiji.
Pre svega zaduženi za misije stražarenja i traganja, psi svakodnevno pomažu
policajcima, žandarmima i članovima Službe civilne bezbednosti u pronalaženju
nestalih osoba. Oni takodje znaju da, u očekivanju pojačanja, imobilizuju
zločinca ne ranjavajući ga pri tome.
SLUŽBA UKLANJANJA MINA
Obučavan da memoriše miris eksploziva, pas uči da ukaže na njegovo prisustvo
ne dodirnuvši ga, obično tako što legne. Veoma rana, ova obuka počinje
u uzrastu od oko 4 ili 5 meseci. Nemački ovčari, malinoški, rotvajleri,
labradori, pa čak i pudle koriste se u ovom sektoru. I ovde tim čovek-pas
mora biti veoma blizak. Najsuptilnija modifikacija ponašanja životinje
mora biti uočena, stoga što i najmanja greška može biti fatalna.
NADZOR
Društva za vršenje nadzora sve više i više koriste nemačke ovčare kao
pomoćnike noćnih čuvara. Ozbiljno dresirani od strane Ijudi sa kojima
čine tim, ovi psi bez poteškoća vrše svoju misiju zaštite. Medjutim, dešava
se i da svake noći budu dovedeni na mesta koja nadziru i ostavljeni sami,
uz sve opasnosti koje takav rizik sobom nosi.
 |
BORBA PROTIV DROGE
U uslovima koji su postojali šezdesetih godina, kada se intenzivirao promet
opojnih sredstava, carinske i policijske službe počele su da koriste psa
zbog njegovog njuha, koji je u otkrivanju droge uspešniji od svih sofisticiranih
mašina. Zivotinja je obučena da reaguje na i najmanje emanacije proizvoda
koje je memorisao i naučio da otkrije. Otkrivanje droge je rezervisano
za pse veoma razvijenog njuha, obdarene savršenom uravnotežeinošću i velikom
otpornošću. Gospodar psa mora biti u stanju da interpretira i najmanji
gest psa -člana tima.
U Francuskoj, policija i carina koriste pre svega nemačke ovčare; žandarmerija
preferira labradore, ali i krvni gonič, bretonski spanijel, bigl, pa čak
i mešanac mogu postati odlični otkrivači droge.

|
|